Još jedan svedok burne prošlosti timočke krajine i veran svedok pristva Turaka na ovim prostorima je Radul begov konak. Ovo zdanje nalazi se u centru Zaječara, u ulici Ljube Nešića, koja je ujedno i trgovački deo grada.
![](https://tvistok.com/wp-content/uploads/2023/10/radul-begov-konak.mp4_000002320.jpg)
prema podacima Narodnog muzeja u Zaječaru kome ovaj konak pripda, nije poznato kada je sagrađen i ko je biovlasnik konaka ali, pretpostavlja se da je po oslobođenju Timočke krajine od Turaka 1833. godine, konak dobio novog vlasnika, Radul bega.
![](https://tvistok.com/wp-content/uploads/2023/10/radul-begov-konak.mp4_000018000.jpg)
Po sultanovom naređenju, Turci su morali da napuste novooslobođene nahije, a svoja nepokretna dobra da ustupe srpskoj upravi ili prodaju hrišćanima. Tako je i takozvani čardak, od nekog nepoznatog turčina, otkupio tada najbogatiji Grljanac, Radul Gligorijević, kasnije poznat po nadimku Radul-beg.
![](https://tvistok.com/wp-content/uploads/2023/10/radul-begov-konak.mp4_000023360.jpg)
![](https://tvistok.com/wp-content/uploads/2023/10/radul-begov-konak.mp4_000064160.jpg)
Godine 1976. završen a je rekonstrukcija i adaptacija čardaka, a 2008. godine, sredstvima Ministarstva kulture u Beogradu, izvršena je nova sanacija objekta.
![](https://tvistok.com/wp-content/uploads/2023/10/radul-begov-konak.mp4_000192360.jpg)
![](https://tvistok.com/wp-content/uploads/2023/10/radul-begov-konak.mp4_000153680.jpg)
Na spratu je smeštena stalna postavka “Stari Zaječar” koja prezentuje materijalnu i duhovnu kulturu grada XIX i XX veka, u prizemlju je galerijski prostor u kome se, pored likovnih izložbi odvijaju i drugi raznovrsni programi. Prostor Radul begovog konaka je i omiljeno mesto okupljanja mladih.
![](https://tvistok.com/wp-content/uploads/2023/09/BanerSufinansiranja.png)